Organska proizvodnja u Srbiji i dalje čini relativno mali deo tržišta hrane, ali potražnja postoji i otvara prostor za proizvođače koji mogu da ponude kvalitetan proizvod i obezbede dobar plasman. Profitabilnost ne zavisi samo od toga da li je proizvod organski.
Važni su izbor kulture, troškovi proizvodnje, prodajna cena, mogućnost prerade i kanal prodaje.
Za proizvođača su posebno važna tri pitanja:
- da li za proizvod postoji dovoljno kupaca;
- da li može da postigne cenu koja pokriva veće troškove organske proizvodnje;
- da li proizvod može da se prodaje direktno, prerađuje ili plasira na skuplje tržište.
Zbog toga veći potencijal imaju gazdinstva koja ne zavise samo od prodaje sirove poljoprivredne robe, već kombinuju više proizvoda i načina prodaje.
Potražnja za organskom hranom

Potražnju za organskom hranom podstiču kupci zainteresovani za zdravu, prirodnu i lokalno proizvedenu hranu. Važan kanal postala je i internet prodaja, koja omogućava pristup kupcima izvan neposredne okoline proizvođača.
Razmere online interesovanja mogu se videti kroz konkretne podatke jednog specijalizovanog prodavca:
- više od 10.000 zadovoljnih online kupaca;
- 98 proizvoda označenih kao organski;
- veliki broj proizvoda namenjenih veganskoj i bezglutenskoj ishrani.
To pokazuje da organski proizvodi mogu biti deo šireg tržišta hrane namenjene kupcima sa specifičnim prehrambenim navikama i zahtevima.
Interesovanje postoji i među proizvođačima. Panel o organskoj proizvodnji održan 2024. godine privukao je najveću pažnju publike među dotadašnjim panelima u okviru tog projekta. Sama potražnja, ipak, nije dovoljna.
Proizvođač mora da pronađe kupce koji prihvataju višu cenu i da im obezbedi praktičan način kupovine, kao što su dostava, prodaja na gazdinstvu ili online prodaju.
Razvoj specijalizovanih prodajnih kanala pokazuje da prodaja kvalitetnih organskih prozvoda može da se organizuje i kroz online ponudu, čime proizvođači i trgovci dolaze do šireg kruga kupaca.
Cene organskih proizvoda
Organska hrana često ima višu cenu zbog zahtevnije proizvodnje, manjih prinosa, sertifikacije i većeg udela ručnog rada.
Kod proizvodnje bez uobičajenog prskanja deo roda može biti izgubljen, pa se manja količina robe nadoknađuje višom prodajnom cenom.
Konkretne maloprodajne cene pokazuju koliko pojedini osnovni organski proizvodi mogu da koštaju:
| Proizvod | Cena | Količina |
| Organski paradajz | 230 dinara | 500 g |
| Organske jabuke | 260 dinara | 500 g |
| Organski beli luk | 400 dinara | 200 g |
| Organski sok od paradajza | 455 dinara | 1 l |
| Organska jaja | 400 dinara | 10 komada |
Još veće cene mogu postići specijalizovani proizvodi. Organska reishi pečurka od 100 grama prodaje se za 1.170 dinara, dok organska šitake pečurka iste gramaže košta 1.115 dinara.
Razlika pokazuje da tržišna vrednost ne zavisi samo od organskog porekla. Na cenu utiču i retkost proizvoda, ciljna grupa, dostupnost i nivo konkurencije.
Najprofitabilniji proizvodi

Ne postoji jedna kultura koja je najprofitabilnija za svakog proizvođača. Isplativost zavisi od prinosa, troškova, prodajne cene, potražnje i mogućnosti da se proizvod preradi ili proda na tržištu na kojem postiže veću vrednost.
Dobar primer je kineska urma. Jedan proizvođač planirao je organsku sertifikaciju zbog izvoza, jer su prema njegovom iskustvu te urme na tržištu Evropske unije bile tri do pet puta skuplje. Potencijal postoji i kod proizvoda kod kojih se sirovina može preraditi. Među takvim primerima su organska ulja od:
- suncokreta;
- lana;
- golice bundeve.
Preradom se ne prodaje samo osnovna poljoprivredna sirovina, već gotov proizvod sa većom vrednošću po jedinici.
Nišne kulture mogu biti zanimljive zbog manje konkurencije. Primer je plantaža organskog kivija površine 1,4 hektara, koja je prvu zvanično organsku berbu imala 2022. godine.
Takvi proizvodi mogu doneti višu cenu, ali zahtevaju preciznu procenu tržišta. Visoka cena sama po sebi ne znači i visoku zaradu ako je broj kupaca mali ili su troškovi proizvodnje previsoki.
Načini prodaje
Direktna prodaja omogućava proizvođaču da zadrži veći deo krajnje prodajne cene, jer se smanjuje broj posrednika između gazdinstva i kupca.
U praksi se koriste različiti modeli. Jedno organsko gazdinstvo lično dostavlja robu u Beogradu i Valjevu, uz besplatnu dostavu za porudžbine veće od 3.000 dinara.
Kupci mogu i direktno da dođu na imanje i sami uberu proizvode. Ako koriste sopstvenu ambalažu, cena može biti niža i do 35 odsto.
Takav sistem smanjuje troškove berbe, pakovanja i dostave, a kupcu daje nižu cenu.
Pored direktnog kontakta sa gazdinstvom, proizvođačima su dostupni i drugi kanali:
- platforme koje povezuju kupce sa sertifikovanim organskim proizvođačima;
- sopstvena online prodavnica;
- direktna dostava stalnim kupcima;
- prodaja na samom gazdinstvu.
Razvijena online prodavnica može imati i veoma široku ponudu. Jedan takav model obuhvata oko 200 proizvoda iz sopstvene proizvodnje.
Za manje proizvođače kombinovanje nekoliko kanala može biti sigurnije od oslanjanja na samo jedan način prodaje.
Prilike za veću zaradu

Veća zarada najčešće dolazi iz povećanja vrednosti proizvoda i smanjenja zavisnosti od posrednika. Jedan od najjednostavnijih načina jeste direktna prodaja.
Proizvođač tada zadržava veći deo prodajne cene i direktno saznaje koje proizvode kupci najviše traže.
Druga važna prilika je prerada. Umesto da prodaje samo sveže voće i povrće, gazdinstvo može da ponudi proizvode sa većom dodatom vrednošću, kao što su:
- sokovi;
- ajvar;
- pesto;
- malidžano;
- organska ulja.
Prerada istovremeno produžava period u kojem proizvod može da se prodaje i smanjuje zavisnost od kratkog roka trajanja sveže robe.
Premium i nišni proizvodi takođe mogu doneti veću maržu. Specijalne pečurke, organska ulja, biljne zamene i superhrana mogu postići znatno više cene od standardnog voća i povrća.
Izvoz je posebno zanimljiv kada isti proizvod na tržištu Evropske unije postiže višestruko veću cenu.
Primer kineske urme, sa razlikom od tri do pet puta, pokazuje koliko izbor tržišta može da promeni ekonomsku računicu.
Za izvoz su, međutim, potrebni sertifikacija, odgovarajući kvalitet, stabilne količine i organizovana logistika.
Sopstveni brend i online prodaja predstavljaju dodatnu priliku jer proizvođaču omogućavaju da se ne takmiči samo cenom.
Prepoznatljiv proizvod, sopstvena ambalaža i direktan odnos sa kupcem mogu povećati vrednost ponude i proširiti prodaju izvan lokalnog tržišta.
Zaključak
Organska hrana u Srbiji ima tržište, ali profit zavisi od izbora proizvoda, troškova, prodajne cene i načina plasmana.
Podaci pokazuju veliki raspon mogućih cena: od 230 dinara za 500 grama organskog paradajza do više od 1.100 dinara za 100 grama pojedinih organskih pečuraka.
To znači da proizvod, ciljna grupa i pozicioniranje na tržištu mogu imati veliki uticaj na prihod. Organska proizvodnja zato nije samo pitanje uzgoja.
Profitabilnost se u velikoj meri određuje nakon proizvodnje – kroz preradu, izbor kupca, način prodaje i tržište na kojem će proizvod biti ponuđen.

